Hopp til innhold

Ávvudedje sámegiel ipmilbálvalusain

Sámi álbmoteaivvi doalut Bergenis álge juo bearjadaga maŋŋelgaskabeaivve, go gávttehasat ledje guossis boarrásiidsiiddas Bergenis. Lávvardaga lei sámegiel ipmilbálvalus Bergen duopmogirkus.

Per Oskar Kjølaas

Vuosttaš sámi bisma, Per Oskar Kjølaas doalai sártni sámegielat ipmilbálvalusas Bergenis Sámi álmotbeaivvi oktavuođas

Guovvamánu guđát beaivi álggahuvvui sámegiel ipmilbálvalusain Bergen duopmogirkus, gos vuosttaš sámi bisma, Per Oskar Kjølaas, sárdnidii.

Girkus ledje gaskal 30 ja 40 sápmelačča ja sámi sogalačča, sihke gávttiiguin ja dáru gárvvuiguin. Doppe ledje iešguđetge guovllu gávttehasat.

Bergen Sámiid Searvvi jođiheaddji, Sárgona Iŋggá Mona, sávai bures boahtima sámegiel ipmilbálvalussii.

Sámi álbmotbeaivi

Ovdal ipmilbálvalusa mun finadin Bergen gávpogis, ja jearahin olbmuin maid guovvamánu 6. beaivi muitala sidjiide. Muhtumat dadje ahte odne han lea sámi álbmotbeaivi, ja eará árvaledje falstallandoaluid ja feara maid.

Go de jerren ahte leatgo gullán Sámi álbmotbeaivvi birra, de gal muhtumat dadje ahte dan gal leat gullan, muhto eai diehtán gal ahte Sámi álbmotbeaivi lea guovvamánu 6:is.

Mánát gal bures dihte ahte ahte lei Sámi álbmotbeaivi, ja dadjaledje dakkaviđe go oidne gávttehasaid ahte:

Odne han lea Sámi álmotbeaivi.

Dan gal váhnemat goit eai orron diehtimin, muhto mánát ledje oahppan Sámi álbmotbeaivvi birra Bergen mánáidgárddiin ja skuvllain.

Rødekorshuset i Bergen

Bergen Rukses Ruossa viesus dat ledje mállásat Sámi álbmotbeaivvi doaluin Bergenis.

Foto: Heaika Skum / NRK

Sávve lihku beivviin

Maŋŋil ipmilbálvalusa bovdejuvvojedje buohkat Bergen Rukses Ruossa vistái, gos Bergen Sámiid Searvi guossohii biđđosa, gáhkuid ja gáfe.

Latnja gos guossohedje mállásiid ja gáfe lei áibbas dievva. Uvssa gaskkas fitne maiddái olbmot geat dušše sávve lihku Sámi álbmotbeaivvi doaluin.

Olggobealde lei deaivvadanbáiki čiŋahuvvon sámi leavggaiguin. Doppe guossit besse ságaid lonohallat, ja lei ollu ságastallan iešguđetge gávttiid birra.

Gudnebálkkašupmi

Anne Kristine Søreide

Bergen Sámiid Searvvi miellahttu, Anne Kristine Søreide, oaččui Bergen Sámiid Searvvi gudnebálkkašumi.

Foto: Heaika Skum / NRK

Bergen Sámiid Searvvi bovdii miellahtuidis ja eará gussiid kultuvrralaš doaluide girjjálašvuođa viissui Bergenis, gosa ledje čoahkkanan birrásiid čuođi sápmelačča ja vel eará berosteaddjit.

Dát doalut álggahuvvojedje Bergen Sámiid Searvvi gudnebálkkašumi juohkimin. Lei Bergen Sámiid Searvvi jođiheaddji, Sárgon Inggá Mona, guhte jugii gudnebálkkašumi, ja son ákkastalai ahte Anne Kristine Søreide álot liiko čájehit sámevuođa, ja son áŋgiriid ja máŋggaid jagi lea bargan sámegiela ja kultuvrra ovddas Bergenis.

Sámevuođa áŋggirdeaddji

Søreide ovttasbargu Bergen Astoáiggeráđiin ja Bergen Sámiid Servviin lea dagahan ahte sii leat sáhttán lágidit sámi beivviid Hellem báikkis gosa leat ceggen lávuid ja lágidan njoarostngilvvuid.

Sárgon-Iŋggá Mona muitalii maiddái ahte Anne Kristine Søreide lea lágidan sámegielkurssaid, duodjukurssaid ja maiddái lávvogoarrunkurssaid.

– Bergen Sámiid Seavi bealis mii giitit buori barggu maid don leat doaimmahan searvvi ovddas ja dan buori barggu ovddas máid don leat bargan sámevuođa ja sámegiel čalmmustahttima ovddas Bergenis.

Nu loahpahii Mona Tornensis Hornæs ja geigii sutnje diploma ja gova man govvideaddji Mai Isaksen lea govven.

Juoigan ja poesiijakonsearta

Bergen Sámiid Searvi lei bovden Sola Sárgona ja Johan Ante Bær divttaid lohkat ja juoigat. Sola Sárgon logai iežas čállojuvvon divttaid, ja Johan Ánte Bær juoiggai.

Johan Anders Bær

Johan Anders Bær, Mona Tornensis Hornæs ja Sola Sárgon loahpahedje Sámi álbmotbeaivvi doaluid Bergenis luđiin

Erenoamáš miellagiddevaš ja duođaid geasuhaddji lágideapmi rámpojeddje guldaleaddjit maŋŋil konseartta, mii lágiduvvui Bergen girjjálašvuođavisttis, Litteraturhuset i Bergen.

Bergen sátnejođiheaddji, Marte Mjøs Persen, rámpui NRK sámi radiosáddagis «Sáhkaváibmosis» dá gieskat Bergen Sámiid Searvvi barggu sámivuođa čalmmustahttimis.

Marte Mjøs Persen

Bergen sátnejođiheaddji, Marte Mjøs Persen, mielas sii bures vuhtiiváldet sámi giela ja kultuvrra.

Foto: Sølve Rydland / NRK

Son dajái maid ahte dán jagi doalut dáidet vel buorebut nagodit čalmmustahttit sámevuođa Bergenis, ja geasuhit bergenlaččaid sámi álbmotbeaivvi doaluide.

Ieš gal sátnejođiheaddji ii astan boahtit, danne go Bergen bargiidbellodagas lei jahkečoahkkin sámi álbmotbeaivve.

Korte nyheter

  • Seminára sámi mánáidgirjjálašvuođa birra: – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide

    Sámedikki girjerájus, Juoigiid searvi ja Norgga mánáidgirjeinstituhtta lágidedje odne rabas seminára sámi mánáid girjjálašvuođa birra Oslos.

    Girječálli Inga Ravna Eira, sámi girječálliid searvvis, lei okta dain gii čuovui seminára.

    – Dát mearkkaša hui olu sámi girjjálašvuhtii ja sámi girječálliide, danin go mii leat guhká váillahan girjjiid mánáide erenomážit ja maiddai nuoraide.

    Su mielas lea buorre go dákkár seminára dollo, ja muitala ahte sis lea ihttin gis bargobádji mas galget digaštallat mo galget bargat sámi mánáid girjjálašvuođain ovddasguvlui.

    Son čilge ahte Sámis eai leat doarvái mánáidgirječállit, ja jus galget eambbo mánáidgirjjit de adnojit eambbo girječállit maiddái mánáid ja nuoraide.

    – Jus mis galgá boahtteáiggis gávdnot sámegiella, de fertet mii álgit mánáiguin ja mánáide. Erenomážit dál galggašii dahkkot hui stuorra bargu oažžut olu sámegiel mánáidgirjji.

    Son dadjá ahte mánát galggašedje álgit beassat gullat girjjiid dalán go riegádit ja gitta 13-14 jagi rádjái, muhto ahte Sámis eai leat girjjit buot daid ahkásaččaid.

    – Min oainnu mielde lea hui dehálaš sámegielat mánáide oažžut dan vásáhusa, girjjit han ovddidit sámegiela ja go mánát gullet iežaset gillii girjji, dain leat máŋggalágan vásáhusa.

    Ihttá bargobádjái lohká vuordit ahte dat geat galget doppe hállat doppe buktet árvalusaid muhto maid ahte sii ovttas galggašit gávnnahit juoidá.

    – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide, ja dás rájes de álget várra dahpahuvvot áššit, sávvamis.

    Inga Ravna Eira
    Foto: Iŋgá Káre Márjá I. Utsi / NRK
  • Kártadoaimmahat dohkkeha Oslove – mieđihit iežaset ádden ášši boastut

    Kártadoaimmahat lea dál dattetge dohkkehan Oslove nama almmolaš máttasámegiel namman Norgga oaivegávpogii.

    – Mii dat leimmet boastut ádden. Gielda lei ožžon formálalaš rávvaga sámi báikenammanevvohagas maid lága mielde galget dahkat, lohká Kártadoaimmahaga ossodatjođiheaddji Helge Dønvold.

    Kártadoaimmahat šálloša go álggos dieđihedje gildii ahte namma ii dohkkehuvvo.

    Dál álgá Oslo gielda čalmmustahttit gávpoga sámi nama.

    – Lean hui ilus go dát manai bures ja go Oslo sámi namma dál lea almmolaččat dohkkehuvvon, lohká Oslo gávpotráđi njunuš, Eirik Lae Solberg.

    Gávpoga sámi namain sii dáhttot čájehit ahte atnet árvvus sámi kultuvrra, ja čájehit ahte Oslo lea buohkaid oaivegávpot, maiddái buot sámiid oaivegávpot, deattuha son.

    Oslo gieldda neahttasiiddus geavahišgohtet Oslove earret eará gávpoga logos, buohtalagaid gávpoga dárogiel namain.

    Ihtet maiddái áiggi mielde Oslove-geaidnošilttat. Gielda áigu muđuid vel árvvoštallat man láhkai buoremusat čalmmustahttet gieldda sámi nama.

    Oslove lea gávpoga namma máttasámegillii, ja dál juo geavahit sihke searvvit ja ásahusat dán sámi nama Oslos.

    Oslove-skilt på Samisk hus i Oslo.
    Foto: Mette Ballovara / NRK
  • Fálli nåvkå varresvuohtakontrållåv

    Dån guhti årru Hábmera suohkanin ja la 40 ja 79 jage gaskan oattjo dal varresvuohtakontrållåv tjadádit masta i dárbaha majdik mákset.

    Vuoratjismáno 29. biejve álggá Saminor3-guoradallam Hábmera suohkanin, ja vihpá gitta ájgen moarmesmáno 14. bæjvváj.

    Guoradallama åvddåla gåhttju Hábmera suohkan ja Saminor3 álmmuktjåhkanibmáj, mij tjadáduvvá uddni vuoratjismáno 25. biejve sebrudakvieson Ájluovtan kl. 17.00 ja Hamsunguovdátjin kl. 20.00.

    Danna Hábmera suohkan galggá subtsastit manen Saminor3 la ájnas gájkajda suohkanin, ja guoradalle galggi subtsastit sisano birra viesátguoradallamin – manen Saminor3 guovte vahko duogen suohkanin sierra varresvuodastasjåvnåv rahpá.

    Vihttalåk suohkana li maŋen Saminor3:n.

    Bilde av faglig leder for Saminor 3-undersøkelsen, Ann Ragnhild Broderstad, foran Saminor-bussen.
    Foto: Solveig Norberg / NRK