PÅ NORSK:
(Muitaleaddji: Øystein Nilsen)
Na, dat lea nu ahte várjjagaččat, unjárgalaččat dovle suhke Bierggis, ja otná dán beaivve lea Biergi dat báiki, gosa unjárgalaččat mannet suhkat. Biergi lea dárogillii Kiberg, lea lahka Várggáid-gávpoga. Ja lei nu ahte go gerge suhkamin giđđat, dat lei die mihcamár`- áiggi, de láveje borjjastit máttabeallái vuona muhtun sulluide maid namma lea Áinnáidsullot. Áinnáidsullot leat oarjjabealde Giehkirnjárgga, dehe dárogillii Fiskarhalvøya, ja dat lea dál Ruošša bealde. Dohko manne moniid čoaggit, go dat ledje hirpmus monnás sullot. Ja dat suolu mii mis lea dáppe, man gohčodit Várjjatvuonsuolun, dege Skájjásuolun, dege dáppe gohčodit dál dušše Suolun, doppe eai lean nu olu monit. Gávdnui han gal muhtun monni, muhto oainnat dáppe ledje ollu olbmot. Dat johte dan sullos, čađat ledje, gesiid ásse maid doppe, muhtumat fárreje geasset dohko dan sullui. Meara alde go ledje, dat láveje sullui mannat gáfestallat ja nu ain viidáseappot. Dien láhkai ii lean nu monnerikkis dat Várjjatvuonsuolu.
Leat goit golbma muitalusa, mat muitalit man láhkai noaiddit geahččaledje lonohallat daid sulluid. Ovtta noaiddi gohčodedje sullonoaidin, lei áhkku, gii geasset lávii doppe sullos ássat.
Ja lei stuora geađgi mii lei dušše fierváčázis oidnosis, dat lei rávttebealde, máttabealde dan sullo. De áhkku go fierváčáhci lei, de manai dohko dan geađggi ala čohkkát ja álggii juoiggadaddat. Dat láveje dávjá juoigat, ja juoiggai nu ahte Áinnáidsuolu galggai boahtit deike, ja Várjjatvuonsuolu galggai mannat dohko. Áhkku de čohkohalai das, ja dat ribahii cealkit ahte: “De gullo Áinnáidsuolu juo boahtime, son gullá daid lottiid”. Nu šattai dat áhkku geađgin, ja dál otná dán beaivvi dat geađgi lea dakko, nu ahte orru dego muhtun olmmoš čohkkáme dan geađggi alde. Ja dat lea dat sullo noaideáhkku.
Ja nubbe muitalus: lei noaideolmmái, dat orui báikkis man namma lea Bealátjohka (Hammerneselva). Dat lea 3 kilomehtera Unjárgga girkobáikkis Čáhcesullo vuostá. Dat Bealájotnoaidi maid háliidii lonohallat daid sulluid. Dat maid álggii juoigat ”Áinnáidsuolu boađe deike, ja Várjjatvuonsuolu mana dohko!” Dan noaiddis ledje bohccot, das lei beana, ja das lei eamit maid. Dat lei juo nu guhkás boahtán, lei sihkkar ahte Áinnáidsuolu lea johtigoahtán, ja ieš gulai lottiid, hirpmus loddejienat gullodišgohte ja oinnii ahte Várjjatvuonsuolu maid lihkkagođii. Muhto dat su eamit ii máššan, dat bođii dasa báldii ja lohká: ”Gulatgo die gullo juo Áinnáidsuolu boahtime, mun gulan loddejienaid”. Manai nu ahte buohkat šadde geađgin; šattai ieš noaidi geađgin, áhkku geađgin, beana geađgin ja bohccot geađgin. Dan noaidevuođas ii boahtán mihkkege. Lei nu ahte go noaiddástallame lei, de ii galgan maidege dadjat, iige cuiggodit ahte son gullá ahte sullot leat dál boahtimin, ja nubbe suolu lea mannamin. Die lei dat boasttuvuohta maid barge.
Ja goalmmát muitalus lea Juvravuonáhku (Gandvik) birra, Áldeáhkkun gohčoduvvui. Juvravuonbađas lea okta viehka alla báktevárri mii lea oarjjabealde vuotnabađa, dat gohčoduvvo Juvravuonáldan. Álddanamahus lea bassi namahus, buot álddavárit leat bassi várit. Okta áhkku Juvravuonas maid háliidii lonohallat dan guokte sullo, stuora Áinnáidsullo ja Várjjatvuonsullo ja manai dohko Juvravuonáldda ala go dat lei allat ja beasai oaidnit boahtá go dat Áinnáidsuolu.
Čohkkái das ja juoiggadattai nu movt noaidi galggai juoiggadit ahte ”Áinnáidsuolu boađe deike ja Várjjatvuonsuolu mana dohko!” Dat noaidevuohta ollašuvvagođii das go lei áigebotta juoiggadan. Gullodišgohte lottit, ja loahpas iđii dat Áinnáidsuolu. Go Áinnáidsuolu iđii, ii de máššan áhkku šat, lohká ”Vuoi do boađát juo, Áinnáidsuolu!”. Dalle gal dan seammás áhkku šattai geađgin, ja gohčoduvvo dieđusge Juvravuona-áhkkun ja Álddáhkkun. Dan oaidná bures go diehtá maid galgá geahččat badjin doppe, gokko Álddáhkku čohkká. De dienu lei, buot dat noaidevuođat mat ledje daid sulluid lonuheamis, ii okta ge dain ollašuvvan, go eai máššan cuiggodeamis ja cealkimis ahte dál sii gullet ja oidnet.