Hopp til innhold

Ávžžuhit váhnemiid unnibut sámástit mánáideasetguin

Máŋga váhnema Romssas leat vásihan ahte dearvvašvuođabargit bivdet sin geahpedit sámegiela geavahit ruovttuinat. Gielda mieđiha váttisvuođa.

Kine Mathilde Andreassen og Ul-Juhán Partapuoli

DUHTAVAČČAT: Kine Mathilde ja Ul-Juhán bargaba buot maid sáhttiba vai nieiddaš šaddá guovttegielagin

Les på norsk her

– Lea álo váivi gullat ahte ean galgga hállat sámegiela iežame jahkásaš mánáin, dadjá áhččeolmmoš Ul-Juhán Partapuoli (31).

Go mannaba mánáineaskka dearvvašvuođaiskosiidda, de gullaba dan dávjá.

Unnit sámegiella galggašii gullot ruovttus.

Háliida váldit ruovttoluotta giela

Kine Mathilde Andreassen (29) hállá dárogiela, muhto háliida váldit ruovttoluotta sámegiela. Dasto son sámásta nieiddainis.

Muhto dearvvašvuođabargi mielas ii lean dát nu buorre vuohki.

Eadneolbmui de bázii veahá heajos oamedovdu dan dáfus.

Dearvvašvuođabargi lea gohččon su dušše dárustit iežas jahkásaš mánáin. Sii oaivvildit ahte nieiddaža giella hedjona jus seaguha dárogiela ja sámegiela.

– Midjiide gal lea sámegiella nu dehálaš, ahte sáhttit vaikko fárret dakkár guvlui, gos sámegiella lea lunddolaš geavahit, dadjá áhččeolmmoš Ul-Juhán.

Šállošit ja lohpidit njulget dán

Dát dáhpáhuvai máŋgga geardde ja loahpas váhnen guovttos almmuheigga vásáhusaideaskka sosiála mediain.

Doppe oaččuiga olu doarjaga váhnemiin ja gielladiehttiin miehtá Norgga. Soai eaba leat akto dáid vásáhusaiguin.

– Álggos lei jurdda oažžut veahki olbmuin, geat dovdet máŋggagielatvuođa. Dá lea munno vuosttaš mánná, nu ahte munnos eai leat vásáhusat dás, dadjá Ul-Juhán.

Loga maid: Kongen vil at Eli Máret (9) og Storm (10) skal ha en språkrik hverdag

Olu olbmot leat dorjon bearraša ja čállán positiiva kommentáraid sudnuide. Soai leaba ožžon olu buriid rávvagiid ja oaiviliid olbmuin. Moattis leat dorjon dearvvašvuođabargi rávvagiid.

Dál šálloša gielda dáhpáhusaid.

– Hirbmat šállošahtti ahte dát eadni dovdá iežas heajos eadnin giellageavaheamis dihte, dadjá eastadeaddji dearvvasvuođabálvalusa doaibmi ossodatjođiheaddji, Gøril Ottarsen.

Gøril Ottarsen

ČUOVVOLEAPMI: Váhnemat galggašedje oažžut doarjaga ja eaige dárbbašit unohis dovdduin báhcit dasa, dadjá Tromssa gieldda Gørill Ottarsen.

Foto: Privat

– Mun áiggun fuolahit ahte dát ovddiduvvo

Ottarsen ii dovdda juste dán dáhpáhusa, muhto dadjá dán fáddán mii dávjá gullo.

Muhtimin sáhttá leat nu ahte dearvvašvuođabargiin eai leat dárbbašlaš vásáhusat dahje váilu diehtu ja máhttu.

– Muhto dál go dieđán ná lea dáhpáhuvvan, de áiggun loktet ovdan dán ášši, loahpaha Ottarsen.

– Dat ligge go nu olusat čájehit beroštumi

– Sámi lohkanguovddáš lea dutkan dán, dadjá ossodathoavda Berit Anne Bals Baal.

Ovddeš teoriija lei nu ahte seamma olmmoš ii galgan hállat sihke sámegiela ja dárogiela mánnái.

Berit Anne Bals Baal

DOARJU BEARRAŠA: Berit Anne Bals Baal oaivvilda váhnen guovttos leaba dahkan riekta.

Foto: Privat

Dán áddejumi leat maŋŋá guođđán. Leat gávnnahan ahte dat, maid dát váhnemat dahket, lea addán buoremus bohtosiid.

– Dat ahte mánná gullá unnitlogugiela eanemusat ruovttus, nanne giela, čilge Bals Baal.

Ul-Juhánis lea dál buorre dovdu go sihke gielda áigu njulget dán - ja go dutkamuš čájeha ahte soai bargaba riekta.

– Dat ligge go nu olusat beroštit váibmogielas, mii lea sámegiella, dadjá Ul-Juhán.

Geahča maid: Jon Lennart (17) hállá ustibiinnis dušše eaŋgalasgiela.

Språkfenomenet overrasker forsker.

Hálešta dušše eangalasgiela ustibiin

Korte nyheter

  • Seminára sámi mánáidgirjjálašvuođa birra: – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide

    Sámedikki girjerájus, Juoigiid searvi ja Norgga mánáidgirjeinstituhtta lágidedje odne rabas seminára sámi mánáid girjjálašvuođa birra Oslos.

    Girječálli Inga Ravna Eira, sámi girječálliid searvvis, lei okta dain gii čuovui seminára.

    – Dát mearkkaša hui olu sámi girjjálašvuhtii ja sámi girječálliide, danin go mii leat guhká váillahan girjjiid mánáide erenomážit ja maiddai nuoraide.

    Su mielas lea buorre go dákkár seminára dollo, ja muitala ahte sis lea ihttin gis bargobádji mas galget digaštallat mo galget bargat sámi mánáid girjjálašvuođain ovddasguvlui.

    Son čilge ahte Sámis eai leat doarvái mánáidgirječállit, ja jus galget eambbo mánáidgirjjit de adnojit eambbo girječállit maiddái mánáid ja nuoraide.

    – Jus mis galgá boahtteáiggis gávdnot sámegiella, de fertet mii álgit mánáiguin ja mánáide. Erenomážit dál galggašii dahkkot hui stuorra bargu oažžut olu sámegiel mánáidgirjji.

    Son dadjá ahte mánát galggašedje álgit beassat gullat girjjiid dalán go riegádit ja gitta 13-14 jagi rádjái, muhto ahte Sámis eai leat girjjit buot daid ahkásaččaid.

    – Min oainnu mielde lea hui dehálaš sámegielat mánáide oažžut dan vásáhusa, girjjit han ovddidit sámegiela ja go mánát gullet iežaset gillii girjji, dain leat máŋggalágan vásáhusa.

    Ihttá bargobádjái lohká vuordit ahte dat geat galget doppe hállat doppe buktet árvalusaid muhto maid ahte sii ovttas galggašit gávnnahit juoidá.

    – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide, ja dás rájes de álget várra dahpahuvvot áššit, sávvamis.

    Inga Ravna Eira
    Foto: Iŋgá Káre Márjá I. Utsi / NRK
  • Kártadoaimmahat dohkkeha Oslove – mieđihit iežaset ádden ášši boastut

    Kártadoaimmahat lea dál dattetge dohkkehan Oslove nama almmolaš máttasámegiel namman Norgga oaivegávpogii.

    – Mii dat leimmet boastut ádden. Gielda lei ožžon formálalaš rávvaga sámi báikenammanevvohagas maid lága mielde galget dahkat, lohká Kártadoaimmahaga ossodatjođiheaddji Helge Dønvold.

    Kártadoaimmahat šálloša go álggos dieđihedje gildii ahte namma ii dohkkehuvvo.

    Dál álgá Oslo gielda čalmmustahttit gávpoga sámi nama.

    – Lean hui ilus go dát manai bures ja go Oslo sámi namma dál lea almmolaččat dohkkehuvvon, lohká Oslo gávpotráđi njunuš, Eirik Lae Solberg.

    Gávpoga sámi namain sii dáhttot čájehit ahte atnet árvvus sámi kultuvrra, ja čájehit ahte Oslo lea buohkaid oaivegávpot, maiddái buot sámiid oaivegávpot, deattuha son.

    Oslo gieldda neahttasiiddus geavahišgohtet Oslove earret eará gávpoga logos, buohtalagaid gávpoga dárogiel namain.

    Ihtet maiddái áiggi mielde Oslove-geaidnošilttat. Gielda áigu muđuid vel árvvoštallat man láhkai buoremusat čalmmustahttet gieldda sámi nama.

    Oslove lea gávpoga namma máttasámegillii, ja dál juo geavahit sihke searvvit ja ásahusat dán sámi nama Oslos.

    Oslove-skilt på Samisk hus i Oslo.
    Foto: Mette Ballovara / NRK
  • Fálli nåvkå varresvuohtakontrållåv

    Dån guhti årru Hábmera suohkanin ja la 40 ja 79 jage gaskan oattjo dal varresvuohtakontrållåv tjadádit masta i dárbaha majdik mákset.

    Vuoratjismáno 29. biejve álggá Saminor3-guoradallam Hábmera suohkanin, ja vihpá gitta ájgen moarmesmáno 14. bæjvváj.

    Guoradallama åvddåla gåhttju Hábmera suohkan ja Saminor3 álmmuktjåhkanibmáj, mij tjadáduvvá uddni vuoratjismáno 25. biejve sebrudakvieson Ájluovtan kl. 17.00 ja Hamsunguovdátjin kl. 20.00.

    Danna Hábmera suohkan galggá subtsastit manen Saminor3 la ájnas gájkajda suohkanin, ja guoradalle galggi subtsastit sisano birra viesátguoradallamin – manen Saminor3 guovte vahko duogen suohkanin sierra varresvuodastasjåvnåv rahpá.

    Vihttalåk suohkana li maŋen Saminor3:n.

    Bilde av faglig leder for Saminor 3-undersøkelsen, Ann Ragnhild Broderstad, foran Saminor-bussen.
    Foto: Solveig Norberg / NRK