Hopp til innhold

Čorbmaváibmosa sárgát muitalit olu

Olbmo eallima sáhttá oaidnit čorbmaváibmosa sárgáin, nu oaivvilda almmái gii eallimis muitala dáid sárgáid vuođul.

Torkil Kjelstrup

Torkil Kjelstrup

Foto: Anne Olli

Ášši doaimmaha Ánne Olli

Reporter Anne Olli

Olbmo čorbmaváibmosis leat olu sárgát dahjege linnját, dain leat sierranaš namahusat, eallinlinnjá, váibmolinnjá ja nu ain. Dál gullat mo dáid sárgáin sáhttá čilget olbmo eallimis. Torkil Kjelstrup dat guorahallá olbmuin čorbmaváibmosa ja dán gohčoda kiromantiijan.

Čorbmaváimosa sárgát muitalit olbmo eallimis

Čorbmaváibmosa sárgáid dulkumii lohká leat sierra náma kiromantii, jos de galggaš dulkut dáid sárgáid vuođul olbmo eallimis ja boahtte áiggis, de ferte váldit čorbma-váibmosiin gova. Dát mearkkaša ahte son vuoidá juogalágan ivnniin olbmo čorbmaváibmosiid ja de galgá olmmoš deaddilit gieđáidis sierralagan báhpárii, deba leage olbmo gieđaid govva oktain daid sárgáin main son dárbbaša dulkumii báhpáris.

Sárgát dat muitalit

Vuoidamin gieđa

Vuoidamin gieđa

Foto: Anne Olli

Gurot gieđa čorbmaváibmosa sárgát čilgejit olbmo hutkái- ja barggánisvuođa. Dát muitalit nissonsohkabealis, ja olges čorbaváibmosa sárgát ges čilgejit mo olmmoš láhtte iežas eallimis, mo barggus doaibmá buoremusat, dát čilge dan nuppi sohkabealis.

Son čilge ahte jos dušše geavaha olgeš gieđa de bargá son dušše jierpmi mielde, ja jos dušše gurot gieđa geavaha, de dáidá dát olmmoš dušše nieguid sis eallit.

Njeallja linnjá dehálaččamusat

Torkil Kjelstrup čilge ahte olbmo čorbmačáibmosis leat njeallja váldo sárgá, eallimasárggis/ linnjá lea dat mii vuolgá bealggi ja čuvddi gaskas, ja manná bealggi birra. Dat čilge olbmo eallima riegádeami rájes gitta okcilot jahkái. Dát linjjá dahje sárggis ii muital das man guhká olmmoš eallá, muhto dat čilge dušše mo eallimis manná.

Boatkaneamit eai muital jápmimis

Giehta deaddiluvvon báhpirii

Giehta deaddiluvvon báhpirii

Foto: Anne Olli

Son čilge ahte jos dán sárgás leat gaskat, boatkaneamit, de muitala dát ahte olbmo eallimis leat makkárnu rievddadeamit, iige dan ahte olmmoš jápmá.


Son čilge de sárgás mii vuolgá sullii seamma sajis go eallima sárggis, dán gohčoda oaivesárggisin, ja dát manná dego doarrás olbmo čorbmaváibmosis.

Dát linnjá čilge mo olmmos jurddaša, leago son dakkáraš gii álo smiehhtá, dakkáraš mii dutká áššiid, vai čuovvu go olmmos iežas nieguid ja jurdagiid maid áiggi mielda háhkká eallimis. Ja jos dán sárgás gokkoge lea boatkaneapmi, de mearkkaša dát dan ahte olbmo eallimis leat rievdadeamit.

Son čilge ahte mađi oanehat dát sárggis lea, dáđi oanehat áiggi geavaha olmmos jurddašit ovdalgo mearrida mas nu. Ja jos dát sárggis manna rastá čorbmaváibmosa, de mearkkasa dát ahte olmmos jurddaša guhká ovdalgo bargá dan maid smiehttá.

Váibmosárggis

Son muitala ahte sárggis mii vuolgá olggut rávddas čorbmaváibmosis ja bodnjása bajás gaskasuorpma ja čuvddi gaskkii , dán lohká leat váibmolinnján dahje sárggisin.

Dát muitala olbmo dearvvasvuođas, ja de lea nu ahte jos dát botnjasa gitta suorpmaid gaskii de lea dát olmmos hui hearki, áššit čuhcet dovdduide.

Jos dát váibmosárggis lea eanet njuolga de mearkkaša dát dan ahte olmmos hállá áššiin, son juogada earáiguin iežas jurdagiid, muhto de lea gal dát dakkáraš, gii hui olu smiehttá ja jurdagiinnis suokkárdallá áššid. Dákkár olbmot dávjá beroštišgohtet psykologiijjas.

Maid bealgi muitala

Bealgi lea dat mii čilge olbmos dan dahttu, jos bealgelađas ii soja maŋosguvlui de lea dát olmmoš hui ceaggái, ja jos bealgi sodjá hui olu maŋosguvlui, de muitala dát ahte dát olmmos lea dakkáraš gii johtilit vuolláná.

Go geahčada čuvdegova maid olmmos lea dáddilan báhpirii, de sáhttá dás oaidnit leatgo dán olbmos jođihanattáldagat, ja ahte berrešii go son oahppat earáide juohkit bargguid. Gaskkasuorbma ges muitala olbmo biologalaš bealis, ja jos gaskasuorbma lea njuolgat ja čáppat de muitala dat ahte dán olbmoš lea nanu iešdovdu.

Orbbežis maid dulkojubmi

Orbbeš muitala ges makkár bargu heivešii olbmuid, nu ahte dat suorbma masa olbmot gollena dahje dábálaččat suorbmasa bidjat, das sáhttá oaidnit makkár bargui dát olmmoš heivešii.

Torkil Kjestrup geahčada báhpáris masa olmmoš lea deaddilan iežas gieđá, lohká dán olbmos leat attáldagat leahkkit oahpaheaddjin, dahje vel láidesteaddjinge, Go sus leat buorit sárgát mat muitalit ahte son sáhtášii leat dakkár barggus gos rávvešii olbmuid ja vel jeđđešiige sin.

Ja de čilge vel ahte go olbmot váldet dákkáraš suorbma ja čorbmaváibmos iskadeami de sáhttet das gavnnahit mii justa sutnje livččii leat buoremus, mo su eallin doaimmašii buoremusat.

Korte nyheter

  • Seminára sámi mánáidgirjjálašvuođa birra: – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide

    Sámedikki girjerájus, Juoigiid searvi ja Norgga mánáidgirjeinstituhtta lágidedje odne rabas seminára sámi mánáid girjjálašvuođa birra Oslos.

    Girječálli Inga Ravna Eira, sámi girječálliid searvvis, lei okta dain gii čuovui seminára.

    – Dát mearkkaša hui olu sámi girjjálašvuhtii ja sámi girječálliide, danin go mii leat guhká váillahan girjjiid mánáide erenomážit ja maiddai nuoraide.

    Su mielas lea buorre go dákkár seminára dollo, ja muitala ahte sis lea ihttin gis bargobádji mas galget digaštallat mo galget bargat sámi mánáid girjjálašvuođain ovddasguvlui.

    Son čilge ahte Sámis eai leat doarvái mánáidgirječállit, ja jus galget eambbo mánáidgirjjit de adnojit eambbo girječállit maiddái mánáid ja nuoraide.

    – Jus mis galgá boahtteáiggis gávdnot sámegiella, de fertet mii álgit mánáiguin ja mánáide. Erenomážit dál galggašii dahkkot hui stuorra bargu oažžut olu sámegiel mánáidgirjji.

    Son dadjá ahte mánát galggašedje álgit beassat gullat girjjiid dalán go riegádit ja gitta 13-14 jagi rádjái, muhto ahte Sámis eai leat girjjit buot daid ahkásaččaid.

    – Min oainnu mielde lea hui dehálaš sámegielat mánáide oažžut dan vásáhusa, girjjit han ovddidit sámegiela ja go mánát gullet iežaset gillii girjji, dain leat máŋggalágan vásáhusa.

    Ihttá bargobádjái lohká vuordit ahte dat geat galget doppe hállat doppe buktet árvalusaid muhto maid ahte sii ovttas galggašit gávnnahit juoidá.

    – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide, ja dás rájes de álget várra dahpahuvvot áššit, sávvamis.

    Inga Ravna Eira
    Foto: Iŋgá Káre Márjá I. Utsi / NRK
  • Kártadoaimmahat dohkkeha Oslove – mieđihit iežaset ádden ášši boastut

    Kártadoaimmahat lea dál dattetge dohkkehan Oslove nama almmolaš máttasámegiel namman Norgga oaivegávpogii.

    – Mii dat leimmet boastut ádden. Gielda lei ožžon formálalaš rávvaga sámi báikenammanevvohagas maid lága mielde galget dahkat, lohká Kártadoaimmahaga ossodatjođiheaddji Helge Dønvold.

    Kártadoaimmahat šálloša go álggos dieđihedje gildii ahte namma ii dohkkehuvvo.

    Dál álgá Oslo gielda čalmmustahttit gávpoga sámi nama.

    – Lean hui ilus go dát manai bures ja go Oslo sámi namma dál lea almmolaččat dohkkehuvvon, lohká Oslo gávpotráđi njunuš, Eirik Lae Solberg.

    Gávpoga sámi namain sii dáhttot čájehit ahte atnet árvvus sámi kultuvrra, ja čájehit ahte Oslo lea buohkaid oaivegávpot, maiddái buot sámiid oaivegávpot, deattuha son.

    Oslo gieldda neahttasiiddus geavahišgohtet Oslove earret eará gávpoga logos, buohtalagaid gávpoga dárogiel namain.

    Ihtet maiddái áiggi mielde Oslove-geaidnošilttat. Gielda áigu muđuid vel árvvoštallat man láhkai buoremusat čalmmustahttet gieldda sámi nama.

    Oslove lea gávpoga namma máttasámegillii, ja dál juo geavahit sihke searvvit ja ásahusat dán sámi nama Oslos.

    Oslove-skilt på Samisk hus i Oslo.
    Foto: Mette Ballovara / NRK
  • Fálli nåvkå varresvuohtakontrållåv

    Dån guhti årru Hábmera suohkanin ja la 40 ja 79 jage gaskan oattjo dal varresvuohtakontrållåv tjadádit masta i dárbaha majdik mákset.

    Vuoratjismáno 29. biejve álggá Saminor3-guoradallam Hábmera suohkanin, ja vihpá gitta ájgen moarmesmáno 14. bæjvváj.

    Guoradallama åvddåla gåhttju Hábmera suohkan ja Saminor3 álmmuktjåhkanibmáj, mij tjadáduvvá uddni vuoratjismáno 25. biejve sebrudakvieson Ájluovtan kl. 17.00 ja Hamsunguovdátjin kl. 20.00.

    Danna Hábmera suohkan galggá subtsastit manen Saminor3 la ájnas gájkajda suohkanin, ja guoradalle galggi subtsastit sisano birra viesátguoradallamin – manen Saminor3 guovte vahko duogen suohkanin sierra varresvuodastasjåvnåv rahpá.

    Vihttalåk suohkana li maŋen Saminor3:n.

    Bilde av faglig leder for Saminor 3-undersøkelsen, Ann Ragnhild Broderstad, foran Saminor-bussen.
    Foto: Solveig Norberg / NRK