Hopp til innhold

Adveantakaleandar: Nellik-appelsiidna

2014 adveantakaleandarráiddu lea Beate Heide buvttadan.

Nellik appelsin
Foto: SCANPIX / NTB SCANPIX

Adveantakaleandar 01.12.2014

Jos vertelin ovtta hája válljet mii gullá juovllaide, de válljelin nellikappelsiinna hája.


Mánnán midjiide lei árgabeaivválaš hommá reidet adveantaappelsiinna, masa bijaimet guokteloginjeallje nelliknávlli. Lei measta dego nuppi guvlui otná skeaŋkakaleandaris, it don maidege ožžon, muhto váldet ovtta nelliknávlli eret appelsiinnas juohke beaivvi. Beaivvis beaivái akta nelliknávli jávkái, ja dalle mon dihten ahte lei akta beaivi unnit juovllaide.


Juste ná mon lávejin dahkat: gávdnen skábes 24 nelliknávlli, appelsiinna ja stuorra nálu mainna muđui láviimet biergoláibesuvlli goarrut. De ráigájin appelsiidnagára doppe gokko galgen nelliika čugget, muhto vertejin ovttilis muitit ahte galggai loahpas leahkit sadji rukses juovlabáddái mas appelsiidna galggai heaŋgut. Nelliknávlliid mon várrugasat deaddilin ráiggiide. Lei oainnát hui dehálaš ahte eai doddjon, go dalle livččii bággu gávdnat ođđa nelliika. Dien áigge olbmot ledje seastileabbo, mii eat galgan biepmuid endorii gurastit.

Beate Heide

2014 adveantakaleandarráiddu lea Beate Heide buvttadan.

Foto: Privat

Nelliknávlliid lávejin juohkit njealji jovkui guđain návlliiguin miehta appelsiinna, ja de čuolmmastin silkebátti buoragit appelsiinna birra. Dat rukses báddi nu čábbát čuovggai oránša appelsiidnagára vuoste. Man fiinnis mu mielas dat lei! Muittán ahte lávejin appelsiinna loktet čalmmiid ovdabeallái, susttašin ja illudin dán buori hájas ja šerres ivnnis mu čáppa, unna dáiddabinnážis. Go dat dát han lea ge go lea válmmas bajás heŋget; čielga dáidda.


Min appelsiidna lávii heaŋgut juobe gievkkanláses dege čuovgalámppus olggumuslobus. Mon buoremusat liikojin go lei lobus, go dálle bessen návddašit nellikhája dakkaviđe go rahpen olgouvssa. Munnje dat lei dego ieš vuordámuša hádja, ja mon máhtten guhka čužžot lobus susttašeamen.


Juovladáhpi appelsiidnahervemiin jávkái go iežálágan kaleandarat bohte. Muhtimin adveanttas mon jurdilan nellikappelsiinna birra. Dat lei sihke álki, hálbi ja ihána čáppat. Soaittán mon dán jagi reidet allasan diekkár nuppeguvllu kaleandara, ja geahččalan dan aktti vel.

Korte nyheter

  • Čiekčá vuosttas geardde Sámi ovddas

    Guhtta joavkku servet dán gease Conifa nissončiekčamiidda Bodåddjos.

    Sámi nissonriikkajoavku lea okta favorihtain vuoitit dán gease CONIFA čiekčamiid. Sii oainnat vuite 2022 CONIFA nissončiekčamiid Indias mat ledje vuosttaš stuorát gilvvut.

    Jenny Marie Mannsverk lea okta dan 18 čiekčis váldon mielde ovddastit sámi nissonriikkajoavkku dán gease.

    Son ii leat ovdal čiekčan Sámi ovddas, ja lohká šaddat hui somá ja illuda dasa. – Mun lean maid hui giitevaš go dán vejolašvuođa dál oažžu, lohká Mannsverk.

    Jenny Marie Mannsverk, FA Sápmi
    Foto: Privat
  • Buljo joatká Juoigiid Searvvi jođiheaddjin

    Karen Anne Buljo vuolgá ođđasit jođihit Juoigiid Searvvi. Dát searvi lea ásahuvvon 1988;is ja lea árbevirolaš juigiid várás. Sin doaibma lea ovddidit ja seailluhit árbevirolaš juoigama juoigama.

    Buljo lohká leamaš miellagiddevaš jođihit searvvi ja son lea bidjan olu návccaid dasa. Kontinuitehta lei okta sivva manin son válljii joatkit.

    – Álggus mun ledjen jurddašan ahte in mun joatkke, muhto fuomášedjen ahte gal mun veajan. Ulla Pirttijärvi lei nubbijođiheaddji, ja moai smiehtaime ahte moai jotke.

    Ulla Pirttijärvi Länsman maiddái válljii joatkit doaimmas ja lea searvvi nubbijođiheaddji.

    Karen Anne Buljo
    Foto: Marie Louise Somby
  • Seminára sámi mánáidgirjjálašvuođa birra: – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide

    Sámedikki girjerájus, Juoigiid searvi ja Norgga mánáidgirjeinstituhtta lágidedje odne rabas seminára sámi mánáid girjjálašvuođa birra Oslos.

    Girječálli Inga Ravna Eira, sámi girječálliid searvvis, lei okta dain gii čuovui seminára.

    – Dát mearkkaša hui olu sámi girjjálašvuhtii ja sámi girječálliide, danin go mii leat guhká váillahan girjjiid mánáide erenomážit ja maiddai nuoraide.

    Su mielas lea buorre go dákkár seminára dollo, ja muitala ahte sis lea ihttin gis bargobádji mas galget digaštallat mo galget bargat sámi mánáid girjjálašvuođain ovddasguvlui.

    Son čilge ahte Sámis eai leat doarvái mánáidgirječállit, ja jus galget eambbo mánáidgirjjit de adnojit eambbo girječállit maiddái mánáid ja nuoraide.

    – Jus mis galgá boahtteáiggis gávdnot sámegiella, de fertet mii álgit mánáiguin ja mánáide. Erenomážit dál galggašii dahkkot hui stuorra bargu oažžut olu sámegiel mánáidgirjji.

    Son dadjá ahte mánát galggašedje álgit beassat gullat girjjiid dalán go riegádit ja gitta 13-14 jagi rádjái, muhto ahte Sámis eai leat girjjit buot daid ahkásaččaid.

    – Min oainnu mielde lea hui dehálaš sámegielat mánáide oažžut dan vásáhusa, girjjit han ovddidit sámegiela ja go mánát gullet iežaset gillii girjji, dain leat máŋggalágan vásáhusa.

    Ihttá bargobádjái lohká vuordit ahte dat geat galget doppe hállat doppe buktet árvalusaid muhto maid ahte sii ovttas galggašit gávnnahit juoidá.

    – Dá lea álgu sámi mánáid girjjiide, ja dás rájes de álget várra dahpahuvvot áššit, sávvamis.

    Inga Ravna Eira
    Foto: Iŋgá Káre Márjá I. Utsi / NRK