Máŋgga oahppi válljejit sámegiella 2-fága ovdalii sámegiela eatnigiella-fága, go dan fágas lea álkibut oažžut buori árvosáni. Olmmáivákki oahppi válljii goitge sámegiella eatnigiella-fága, mas son oaččui sihke njálmmálaš ja čálalaš árvosátnin njelježa.
Dál leat su árvosátnegirjjis 17 guđeža ja guokte njelježa.
– Munnje lea deháleappot oahppat sámegiela, go olahit buoremus árvosáni, lohká son.
Sajane ávžžuha eará nuoraid maid bidjat návccaid skuvlabargguide, go olmmoš olaha buriid árvosániid go fal beare bidjá návccaid skuvlabargguide.
Sajane muitala ahte lea ožžon eanet vahkkoloahparuđa vánhemiin go lea sámástan nuorat oappáin, Beret:iin.
Válljejit sámegiella 2-fága vuoi olahit buoret árvosáni
Guokte jagi áigi válljejedje vihtta joatkkaskuvlla oahppi sámegiella 2-fága, vuoi olahit buoret árvosáni. Oahppit čilgejedje ahte sii dovdet dan ahte sii eai máhte doarvái bures sámegiela, ja dan sivas válljejit sirdit eatnigiella-fágas sámegiella 2-fágii. Muhtumat válljejedje juo sirdit go álget joatkkaskuvlii, earát fas nuppi dahje goalmmát jagis.
Sámi joatkkaskuvllas Kárášjogas válljejedje oahppit guokte jagi áigi sirdit sámegiela eatnigiella-fágas, sámegiela 2-fágii. Dan sii dáhke vaikko eanetlohku Kárášjoga álbmogis hupma sámegiela.
- Loga maid:
Eanebut válljejit sámegiella 2-fága
Sámi statistihkkagirjjis "Sámi logut muitalit" čájeha ahte sámegiella vuosttašgiella-fága massá ohppiid joatkkaskuvllas. Buoremus logut ledje 2008/90 go oktiibuot 1.043 oahppi válljejedje sámegiela eatnigiellan Norgga joatkkaskuvllain. Skuvlajagi 2011/12 lei dát lohku njiedjan 940 oahppi rádjái.
Muhto maiddái sámegiella 2-fága ohppiid lohku njiedjá, 2005/06 ledje 2.057 oahppi, ja dát njiejai 1.213 oahppi rádjái 2011/12is.
Sámi joatkka- ja boazodoalloskuvllas Guovdageainnus ii lean seamma dilli go Kárášjogas. Skuvllas eai sirdde oahppit sámegiella vuosttašgiella-fágas sámegiella 2-fágii
Maiddái vuođđoskuvllas njidjet sámegielagat
"Sámi logut muitalit" 2016-logut, čájehit maid dan ahte jagi 2015is válljejedje 833 vuođđoskuvlla-oahppi davvisámegiela vuosttašgiellan vuođđoskuvllas. Dát lea veaháš njiedjan go buohtastahttá ovddit golmmain jagiin, de válljejedje sullii 880 oahppi sámegiela vuosttášgiellan. Jagi 2006a rájes lea ohppiidlohku njiedjan lagabui 140 oahppái.
Maiddái sámegiella 2 ohppiidlohku lea njiedjan 1500 oahppis jagi 2006as gitta 1100 oahppái 2015is.