Hopp til innhold

Sofia Jannok – Manne olbmot galget mu ráhkisvuođajurdagiid gullat?

Beakkán sámi artista almmuha viđát skearru, 20 jagi maŋŋel go beaggigođii. Dál lea gávdnan ruovttoluotta boares bálgáide.

Les på norsk.

Sofia Jannok i regnskogen.

OĐĐA SKEARRU: Sofia Jannok lea áiddo almmuhan viđát skearru, «LÁVV U».

Foto: Jonas Burman / Jonas Burman

– Dat gal lei somá. Vuoi ealli dat lei somá. Mun jáhkkán dat lei vuosttaš háve ahte ledjen Beassášfestiválas, muitala Sofia

Dassá leat 20 jagi go Sofia & Anna lávkiiga Sámi Grand Prix lávdái Guovdageainnus. Sofia Jannokii, dát lea muitu agibeaivái.

Gammelt bilde av Sofia Jannok og Anna Kärstedt fra 1994.

MUITU: Sofia & Anna go leigga vuoitán Juniorchansen TV 3:s dalle jo 1994:s.

Foto: privat

– Moai Anna Kärrstedtain leimme aiddo almmuhan «Du Čalmmit», ean ge diehtán man bivnnut dat lei. Ruovttubáikkis Jielleváris ii lean nu stuorra ášši. Muhto go bođiime Guovdageidnui, moai beare “Hea?”, son muitala.

Lea leamaš dego skuvla

Dan rájes lea Sofia Jannok bargan musihkain ja dál lea son sámi stuorámus artisttaid searvvis. Bálggis, man dalle duolbmagođii lea máŋgii mohkkasaddan duohkot deike, iige leat álo leamaš álki čuovvut.

– Go juo stuorra skearrofitnodagat eai sáhttán fállat buriid vejolašvuođaid, de álggahin baicca iežan lágádusa. Goalmmát skearru almmuhin ja buvttadin ieš, ja ledjen duođai ieš iežan hoavda, son čilge.

Artist Sofia Jannok

OLU OAHPPAN: Dađistaga lea oahppan mo galgá lohkat soahpamušaid ja sihkkarastit ahte eaiggáduššá iežas bargguid.

Foto: Elin Berge

Musihkkamáilmmis lea ollu oahppat, iige buot boađe iešalddes. Earenoamáš lossat lea leamaš dat go ii álo leat diehtán geas sáhttá jearrat veahki.

– Lihkus gávdnen buori oahpaheaddji. Mari Boine šattai dat, geasa sáhtten riŋget daid háviid go dovden ahte lean dego darvánan muhtun luoddamohkkái, muitala Sofia.

Ođđa bálgáid duolbmat

Olbmot várra jáhkket ahte Sofia Jannok lea dál oadjebas artista, gii álkit gávdná ođđa bálgáid go čállá musihka. Muhto nu ii dovdda ieš.

– Mun álo dovddan iežan dego easkkaálgin. Mun in goassige dovdda ahte «Ojá, dál mun máhtán dán». Mun lean easkka dál álgán dovdat ahte lean lávllačálli, muitala Sofia.

Sofia Jannok

ELEKTRONIKA: Pandemiija dilli lea rahpan ođđa bálgáid «Lávvu» skearrus. Sofia lea bargan ovttas elektronalaš buvttadeddjiin, ja nu boahtá earálágan musihkka go ovdal.

Foto: Pressefoto

Dat ahte heivehit sániid oktii ođđa šuoŋaiguin lea dat mii sutnje álo lea leamaš váddáseamos bargun. Ieš gal jáhkká ahte dat boahtá das go oahppu lea boahtán veahážiid mielde eallinvásáhusaid bokte, ja ii musihkkaoahpu bokte.

– Mu mielas gal álo lea vejolaš gávdnat ođđa bálgáid. Mun han in leat goassige riekta diehtán makkár bálgáid sáhttá guorrat. Nu lean baicce gállán alccesan bálgáid, ja nu han olmmoš fuomáša olu eanet, son čilge.

Ii leat leamaš sadji ráhkisvuhtii

Ráhkisvuohta lea dat bálggis man guđii oalle árrat. Sofia lea álo háliidan geavahit iežas jiena loktet oidnosii mii guoská sutnje ja su guvlui. Danne šattai sutnje dehálaš loktet daid áššiid go vuos lei mikrofuvdna.

– Nubbi lea, ja mun jáhkkan dat lea veahá kultuvrra diŋga, mu mielas lea ráhkisvuohta persovnnalaš. Manne olbmot galget mu ráhkisvuođajurdagiid gullat?

Sofia Jannok

VET DU OM AT VI TAR SJÄLVMORD?: Jus dus livčče moadde minuvtta loktet ášši máilbmái, maid livččet lokten? iežat ráhkisvuođa vai iežat álbmoga dili? Dá lávlu «Snölejoninna» «Sudio Sámis».

Foto: Tanja Linnea Eriksen Norbye / NRK

Son geavahii baicce jienas loktet birasgáhtten- ja sámeáššiid. Su ođđaseamos lávlla «Lávvu» lea dakkár lávlla. Go almmuhii lávlaga ođđajagis, de almmuhii maid ahte skeŋke buot dietnasa vuvddiidčuollamiid bisseheapmái.

– Dat bođii lunddolaččat munnje, go diet vuovdečuollan šattai nu persovnnalaš Dat lea guhkká čuohcan mu čerrui, son muitala. Mun geavahin buot návccaid bissehit dien.

Sofia lea viežžan inspirašuvnna Uhci Lásse divttas maid čálii vuosttaš riikkaidgaskasaš Sámi konferánsii 70-logus. Das čállá ahte sámeálbmot lea dego dat golbma cakki lávus. Jus albmaláhkái bidjá oktii, de doallá vaikko makkár biekkas.

– Dát šuokŋa lea Sápmái. Ii dušše sániiguin, muhto maiddái ruđalaččat, lohká Sofia.

Giitevaš

Luokta-Mávas čearu jođiheaddji, Lars Anders Baer, lea giitevaš ja liiko go beakkálmasat geavahit iežaset lávddi loktet beroštumi sin áššái. Ja dat lea maid Sofia lea dahkan.

– Ruhta sáhttá leat stuorra veahkkin ja boahtá buorrin, muhto dat lea deháleabbo ahte olbmot dovdet ášši ja ahte dat loktejuvvo. Dát lea veahá opiniovnna ášši, muitala Baer.

Lars Anders Baer

ČALMMUSTAHTTIT: Lars Anders Baer muitala ahte dehálaš áššit mat dábálaččat jávket, bohtet oidnosii go beakkálmasat daid čalmmustahttet.

Foto: Sara Beate Eira / NRK

Dat ahte beakkálmasat loktejit minoritehtaid áššiid, dahká ahte dat eai jávkka. Baer oaidná ahte dát boahtá šaddat eambbo ahte eambbo dábálažžan boahtteáiggis ja illuda. Jus álbmot ii dieđe mii dáhpáhuvvá, de eai sáhte dahkat maidige.

Lei gal gusto sadji ráhkisvuhtii

Dál lea Sofia almmuhan viđát skearru, «LÁVV U», ja lea fas gávdnan bálgá maid guđii dalle nuorran.

– Dál lea Sofia Jannok ipmirdan dan maid olles máilmmi čuojaheaddjit leat ipmirdan. Ahte ráhkisvuohta lea min nannoseamos fáddá man birra čállá. Nu ahte dál gal. Heartbrokenness ja visot, čaibmá son.

Sofia Jannok. Albumbilder fra «Lávvu».

«LÁVV U»: Sofia Jannoka ođđaseamos skearrus gullá ahte lea bargan ovttas elektonikabuvttadeddjiin.

Foto: Jonas Burman / Jonas Burman

Maŋimuš jagiid lea Sofia guldalan olu Bon Ivera, gean maid dulkui diibmá, ja nu lea ožžon ođđa áddejumi musihkkii.

– Dat ii leat dušše olggut máilmmi birra, muhto siskkit máilmmi soaitá vel deháleabbo juogadit gaskaneamet. Go soames sáhttá iežas čilget, ja mun gii lean nuppe bealde máilmmi sáhtán dovdat ahte son han čilge mu eallima, muitala Sofia.

Guldal ođđaseamos sámi musihka New Music Sápmi listtus Spotifyas:

Lávlagat, mat dál leat almmuhuvvon, leat hui persovnnalaččat ja son juohká dás juoidá mii lea priváhta. Dáid lávlagiid son ii lean áigon almmuhit go čálii.

– Dat lei eambbo dakkár vuohki munnje savuhit iežan ja govvidit siskkit máilmmi. Mun dovden mun ledjen leamaš nu olu olggut máilmmis, servvodat berošteaddjin ja govvideamen mii dáhpáhuvvá álbmogii. Dál háliidin govvidit mii dáhpáhuvvá olbmui, son čilge.

Korte nyheter

  • Beitekrise i Karasjok - skuterløyper stengt

    Kriseberedskapsutvalget har erklært beitekrise i store deler av Karasjok. På grunn av dette er flere skuterløyper stengt, skriver Karasjok kommune på sin nettside.

    Løype 5 mellom Láŧevuovdi og Guovžilbohki og løype 17 Badjenjárga til Dákteroavvi stenges midlertidig.

    Løypa stenges fram til 8. april av hensyn til reindriften.

    Karasjok kommune kan stenge skuterløyper etter kommunal forskrift om snøskuterløyper § 7.

    Beitekrisen har rammet flere distrikt i Nordland, Troms og Finnmark, og har så langt berørt i overkant av 60.000 rein.
    Foto: Landbruks- og matdepartementet
  • Dieđihit eambbogo 30 goddon Israelea falleheamis Syriijas

    Siviila olbmot ja soalddáhat galget leat goddon israelalaš áibmofalleheamis Syriijas, syriijalaš eiseválddiid dieđuid mielde.

    Eanetgo 30 olbmo galget dieđuid mielde goddon.

    Dieđuid mielde galgá Israel fallehan Aleppo gávpoga mannan ija diibmu 01.45 báikkálaš áigge.

  • – Alimus Hálddahusriekti bággeha ii-sápmelaččaid Sámediggái 

    Sámiráđi ságadoalli Áslat Holmberg oaivvilda, ahte Suoma Alimus Hálddahusriekti (AHR) badjelgeahččá sámi álbmoga.

    – AHR lea ođasmahttán mearrádusaid, mat leat gávnnahuvvon rihkkut sápmelaččaid vuoigatvuođa friddja politihkalaš ortniiduvvamii, oaivvilda Holmberg.

    AHR lea mearridan, ahte mannan čavčča sámediggeválggaid galgá lágidit ođđasit.

    Riekti lea gieđahallan badjel čuođi sámediggeválggaid válgalogahallama ja válgabohtosa guoski váidaga.

    – AHR fas bágge Sámedikki dohkkehit 72 ii-sápmelačča ižas jienastuslohkui. Ná áitá Sámedikki legitimitehta sápmelaččaid ovddastanorgánan, cuiggoda Holmberg.

    Aslak Holmberg
    Foto: Piera Heaika Muotka / Sámiráđđi