Hjerte Eiffel
Foto: Marianne Boine / NRK

Sámebártniid ráhkisvuođagávpot

– Olmmoš galgá čuovvut váimmus, láhttesta girječálli. Ráhkisvuohta lea dolvon dán guokte sámi albmá deike.

35 jagi lea Pariisa leamaš Jovnna Ánde Vesta ruoktu. Ruovttoluotta mánnávuođa báikái Roavvesavvonii ii fárre. Iige vel Sápmáige.

Ráhkisvuohta lea maid rohtten su mealgat nuorat kránnjábártnige Pariisii.

Pariissas orrot badjel guokte miljovnna olbmo. Dán gotkabeasis deaivvadan nuorra párain geat leaba beannot jagi jo orron Ránskkás.

Go olmmoš lea ráhkásmuvvan, de báljo ii smiehta eará go ahte iežas ráhkkásiin beassat leat ovttas.

Joni Saijets

Sámebárdni Joni Saijets (33) deaivvadii ráhkkásiinnis Oulus, gos goappašagat leigga gazzamin oahpu. Go Joni moarsi, greikka nieida Niki Milini (26), oaččui barggu Pariissas, de ii oaidnán Joni eará čovdosa go fárret maŋŋái.

– Jus mun áiggun leat suinna, de smihtten, buoret lea fárret maŋŋái dalle.

Soai orruba guokte ja bealle miilla oarjjabealde Pariissa, Saint Germain En Laye -gávpogis, gos Niki bargá vuođđoskuvllaoahpaheaddjin riikkaidgaskasaš skuvllas. Joni lea áiddo dutkagoahtán doavttirin Oulu universitehtas.

Munnje lea dát dego romantihkalaš máinnas go oainnán sudno boahtimin giehtalaga mu guvlui. Prinsa lea rasttildan čieža ábi ja čieža vári ja guođđán visot vai oažžu prinseassas.

Joni Saijets ja Niki

Niki ja Joni.

Foto: Nils John Porsanger / NRK

– In livčče vuolgán Pariisii jus Niki ii livčče lean dáppe. Son lea liekkusis olmmoš, muhto maiddái hui jierbmái. Lea maid dehálaš ahte doarju mu juohke áššis, dadjá Joni.

Niki lea giitevaš go Joni duohta ráhkisvuođain lea fárren su mielde Pariisii. Dat čájeha ahte Joni duođaid ráhkista su ja ahte son maid sáhttá luohttit sutnje. Seammás lohpida iešge doarjut ja vuolgit Joni mielde jus son goassige gárttaš fárret man nu sivas.

Ráhkisvuođa gávpot

Olusiidda lea Pariisa ráhkisvuođa gávpot, ja danin lei lunddolaš deaivvadit sudnuin Pont Neufas, ráhkisvuođašaldis. Dán šaldái leat párat miehtá máilmmi lohkkadan iežaset heaŋgalohka masa leat čállán namaset ja bálkestan čoavdaga Seine-johkii.

Pont Neuf Paris
Foto: Nils John Porsanger / NRK

Dien láhkai duođaštit agálaš ráhkisvuođa goabbat guoibmái. Dáid olu tonnaid heaŋgalohkaid gaskkas ii gávdno Joni ja Niki lohkkaduvvon ráhkisvuohta. Niki reašká go vástida.

– Munno ráhkisvuođa ii gierdda dát šaldi. Dat lea menddo lossat.

Joni geahččá moarsásis liekkusis čalmmiiguin ja joatká.

– Symbolat eai mearkkaš munnuide nu olu. Moai baicce dahke áššiid ovttas ja letne fárrolaga. Ja letnege mátkkoštan viidát máilmmis ja dávjá fitne maid Niki ruovtturiikkas Greikkas.

Skopelos sullos Greikkas Joni Saijets / Niki Milini

Skopelos sullos Greikkas.

Foto: Joni Saijets / Privat

Imaš mo ráhkisvuohta birastahttá oppa olbmo eallima go ráhkásmuvvá. Mo ráhkisvuođa áibbašeapmi láidesta mátkái. Munnje lea dá dego ráhkisvuođamáinnas. Eai galle sámebártni lean vuolgit olgomáilbmái nieidda maŋŋái.

Govahalan Joni hui romantihkalaš olmmožin. Go jearan Nikis doallá go dat deaivása, de gal šaddá oalle reaškkas ja Niki measta buđđosa"

– Jo, jus son ii vikka, de lea son oalle romantihkalaš. Muhto go son geahččala leat romantihkalaš, de ii meinnestuva dat nu bures. Buot buoremus lea nu mo son ieš lea.

Dát duođašta munnje ahte dagut čájehit eambbo go sánit muitalit.

Ráhkásmuvvá ja vuolgá

Ii leat dušše Joni Saijets guhte lea fárren Pariisii ráhkisvuođa geažil. Jovnna-Ánde Vest dagai dan seamma badjel 35 jagi dás ovdal.

Ovdalgo guđii Sámi de son logai Helssegis matematihka guhtta jagi, jagiid 1971-1977. Maŋŋá oahpu máhcai son fas Sápmái, barggai muhtun áiggi oahpaheaddjin Ohcejoga gielddas.

Helsset reaissuin ii lean son duđavaš, go dovddai ahte dat mátki ii lean mannan nu mo livččii galgan. Ja Sámis ii oaidnán boahtteáiggi, muhto boahtteáigi galggai boahtit Sápmái.

In dieđe sihkkarit mo soai deaivvadeigga, muhto gulu mielde de lei nu ahte guokte ránskálaš studeantta bođiiga Roavvesavvonii Jovnna-Ándde ruovttubáikái, ja nubbi sudnos lea dál su eamit.

Jovnna-Ánde Vest Parisas

Jovnna-Ánde Vest.

Foto: Nils John Porsanger / NRK

Jahki lea 1982 ja čakča go Jovnna-Ánde Vest vuolgá, guođđá Suoma beale Sámi, Ohcejoga gieldda ja iežas ruovttubáikki Roavvesavvona. Dan seamma jagi go oahpásmuvai iežas beallalažžii.

Go dát nuorra čáppa ránskálaš studeanta guođđá Sámi ja máhccá Pariisii, de ferte Jovnna-Ánde vuolgit maŋŋái iskat ahte šattašii go sudno gaskii juoga bistevaš.

Čohkohalan Jovnna-Ánde Vestain guovdu Pariissa, kafeas. Son muittaša das mii dáhpáhuvai badjel 35 jagi dás ovdal, go guđii visot mii lei Sámis ja fárrii Pariisii.

– Ii dalle lean lunddolaš olbmuide vuolgit olgomáilbmái, mo beare. Ii hal dalle lean olus ruhtage. Iige lean seamma álki mátkkoštit go dál, dadjá Jovnna-Ánde, smiehttá veaháš ja joatká.

– Lei viehka ruđahis dilli go eai dalle lean máilmmi stuorra opmodagat. Ledjen geafes ruovttus vuolgán, ja eai mus lean máilmmálaš opmodagat.

Sutnje lei stuorra nuppástus fárret Roavvesavvonis Pariisii, go ii hállan giela ja visot lei nu amas.

– Muhto mus lei eamit gii dáppe doarjjui mu álgui ja nu moai náitaleimme moadde jagi maŋŋá go bohten deike, muitala Jovnna- Ánde.

Oktasaš oahppásat

– Leatgo Mari Boine fuolki, jearrá Jovnna-Ánde. Go muitalan ahte lean gáidan fuolki ja ahte gulan Anárjohkii Boiniide, de son movttáska. Čájehuvvo ahte dovde olu daid seamma olbmuid rádjajoga sis, Anárjogas ja Deanoleagi vulos.

Giitá ja lohká, lihkus bođii muhtin geainna sáhtán háleštit. Ja dovde vel daid seamma olbmuid.

Su hállanvuohki ja suopman rohtte mu mánnávuhtii. Dorvvolaš ja ráhkislaš dovddut badjánit go hálle oktasaš oahppásiid birra.

Lea nu imaš mo oahpes suopman sáhttá bohciidahttit vássánáiggi dovdduid. Mo gaskavuođat ja olmmošlaš čanastumit laktadit olbmuid. Ráhkisvuohta lea gusto nu olu eambbo go dušše oktavuohta guoibmái.

Roavesavu rievdan

Jovnna-Ánde muitala alddis álo leat leamaš hui buorre ja lagaš oktavuohta mánnávuođa báikái, Roavvesavvonii. Muhto ii šatta šat nu dávjá doppe fitnat, go olu lea rievdan.

– Roavvesavvona eallin han gal lea dien dáfus rievdan. Boares olbmot leat jo buot jámadan ja eadni lea maid jo jápmán.

Čalbmi ohcá dan gean váibmu eahccá, smiehtadan mun go čohkohalan njunnálaga ja háleštan dáinna eallilan olbmuin gii geassái deavdá 70 jagi. Go bearaš mii oktii lei, ii šat leat, de visot rievdá.

Jovnna-Ánde Vest mánnávuođabáiki Roavvesavvon

Jovnna-Ánde Vest mánnávuođabáiki Roavvesavvon.

Foto: Nils John Porsanger / NRK

Eatnis vuoiŋŋalaš rávvagat leat Jovnna-Ándii leamaš hui mávssolaččat. Son lea kristtalaš bearrašis bajásšaddan.

– Go geahččá, man gárži sin eallindilli lei, de lean maŋŋá jurddašan. Eadni lei dat buot jierbmámus mii mus lea leamaš. Son bohkosa go dan dadjá. Seammás dovddan dan ráhkisvuođa su jienas go hállá eatnis birra.

– Ja go mun láven nohkkot rávvagiidda, ja viisábut eai sáhte vástidit, de láven smiehttat maid eadni dalle dajai ja dalle mun fuobmán, nie dat leige, dadjá son ja reašká hui njálgát.

Váhnemiiddis árbi lea leamaš ávkkálaš. Áhčistis oaččui dan realisttalaš oainnu ja eatnistis ges dan vuoiŋŋalaš beali.

Go Pariissas ledje terrordagut dá moatti jagi dassái, de ii loga iežas ballan, muhto lei dieđusge hui ahkidis dáhpáhus. Son jáhkká ahte olbmo beaivvit leat lohkkojuvvon, olmmoš eallá dan áigge maid eallá, ii oktage vuolgge ovdaláiggiid.

– Jus eamit dál dadjá vuolgu Sápmái, vuolggášitgo?

– In. Iige son vuolggášii dohko. Jus dajašin ná ahte, buoremusat lean mun ovtto loaktán gávpogis. Ii gostige olmmoš sáhte dovdat nu ollu oktovuođa go okto leat dákkár stuorra gávpogis, gos ii dovdda geange.

Jovnna-Ánde joatká:

Paris park
Foto: Marianne Boine / Nrk

– Dalle sáhttá jurddašit, dat lea dego meahcis vázzit go dáppe vázzá gáhttaráiggiid. Vaikko man ollu olbmot bohtet ovddal, ii dovdda geange. Dat de lea dego buiga meahcis johtimin.

Dan go son nuorran 33 jahkásažžan fárrii Pariisii, gájui su máŋgga láhkai. Son lea ožžon áibba ođđa eallima.

– Mun in jáhke mus Sámis livččii lean dákkár eallin. Mun lean beassan eallit dakkár eallima mii rievtti mielde ii livčče gullat munnje. Iigo dat leat viehka luksus? reaškkiha Jovnna-Ánde ja geahččá glássaráigge olggos, beassá dás eallit guovddážis, buori gávpotoasis.

Jovnna-Ánde orru justa guovdu gávpoga, dás moadde dálu dobbelis.

– Eadni lei hui mielas ahte fárren deike, manin bat ii livčče lean mielas. Áhčči lei jo dalle jápmán. Ii oktage cakkadan ja lei mu válljejupmi. Son himiha ja moddje go muitá eatnis sániid.

«Mun muittán man somá lei vuosttaš geardde go juhken. Dat ledje olu somás vásáhusat alkoholain, muhto loahpas ii dat šat addán maidige, nu mun guđđen dan.»

Jovnna-Ánde Vest

«Mana fal, ammal doppe lea buoret go dat mii dus dás oidno leamen. Beasat ođđasit geahččalit go it oro oalle fártii beassamin».

Son čaibmá hui njálgát go muitala maid eadnis dalle dajai sutnje. Son dovddaha eatnis oaidnán ahte sus ii livčče lean boahtteáigi Sámis

– Na, nugo Sámis mu ahkahaš almmáiolbmot, gal doppe lea várra dat jugešvuohta ja diet diekkárat masa sáhttá darvánit.

– Ja munge ledjen darvánan jugešvuhtii, muhto bessen dies eret, vaikko álggos lávejin juhkat dáppege. Mun heiten juhkamis go ii dat alkohola šat addán munnje maidege.

Eiffel Paris
Foto: Marianne Boine / NRK

Dovddus sámi girječálli

Son ii leat vaikko gii, geainna čohkohalan ja jugadan káfe dás guovdu Parisa. Jovnna-Ánde Vest lea sámi girječálli ja okta dain deháleamos giellaovddideddjiin. Eai ránskálaš sánitge lean apmasat sutnje, go fárrii Pariisii.

Čaibmagoahtá.

– Na jo, munnje lávejedje ránskálaš cealkagat boahtit oaivái, go ledjen Sámis. Ja nu dadjala «Lamour oh bleu».

In dieđe leango čállán daid sániid nu mo Jovnna-Ánde dajai, muhto «lamour» orru oalle oahpes sátni munnje. Dáid sániid son láve báibmat. Go jearan diđii go dalle maid dát sánit mearkkašedje, de hui johtilit vástidastá.

– In mun duohta dieđe, muhto ledje čáppa sánit. Eanet diekkár ráhkisvuođa áššit. Dakkár dovdu lei dalle jo Sámis ahte mun bohten...

Diesa loahpaha Jovnna-Ánde dien cealkaga, spiehkasta ja muitališgoahtá man lihkku sus lei go sápmelašvuohta badjánišgođii, die loahpageahčen 70-logu ja álggogeahčen 80-logu. Go nu álge sus girjehommát ja Suoma bealde bohte issoras olu jorgalanhommát sutnje.

«Dan rájes go mun lean boahtán deike, de in leat bargguhis beaivvi oaidnán. »

Jovnna-Ánde Vest

Jovnna-Ánde lokte gieđa seavvit bargi beavddi lusa, ránskkágillii diŋgosta káfe. De fuomáša eará ránskkágiel sáni maid Jovnna-Ánde muitá bures, «beddi» dahje «petit» nu mo dat čállo ránskágillii.

–Mun muittán dakkár go dat «beddi», dat uhca orui nu čáppa sátni, dadjá son ja dadjala fas «beddi beddi».

– Gávdnetgo «beddi beddi»?

– Jo mun gávdnen «beddi beddi», čaibmá Jovnna-Ánde.

In máša jearraleames ahte nie go son darvehii iežas eamida, daid čáppa sániiguin maid lávii báibmat. Jovnna-Ánde ii oro diehtimin galgá go vástidit mu gažaldahkii.

– Na in mun dan dieđe gal. Son jaskkoda. Mieiggasta ja dadjá:

– Na dákkár bivnnuhis bártni han gal ii sáhte meattá vázzit. Skealbmageahčastagain geahčasta munnje. «Dieđán gal, muhto in viša álgit buot muitalit.»

Su ráhkisvuođa gávpot

«Mu ruoktu lea mu váimmus ja dat johtá mu mielde». Nils-Aslak Valkeapää lávlla čuodjá mu jurdagiin go gulan Jovnna-Ándde muitalusa. Son lea badjel beali iežas eallimis orron Pariisas. Dáppe dat lea su ruoktu, dáppe gos su eamit ja su bárdni leaba. Áillohaš-rohki sánit leat nu duođat. Ruoktu dat johtá váimmu mielde.

Sutnje dat gal lea duođaid leamaš ráhkisvuođa gávpot. Pariissas son loaktá ja dáppe leat visot bálvalusat mat duhtadit olbmo. Ja vaikko dán gávpotoasis leat olu kafeat ja restoráŋŋat, birrasiid 2000, de ii leat son šaddan dáid jagiid báljo fitnat doppe, go eai leat leamaš nu ollu olmmošlaš oktavuođat.

– Mus lea eanaš mannan áigi dan bargoeallimii, mun barggan sámegielain dohko Sápmái, ealán máŋgii eanet Sámis go dáppe, loahpaha Jovnna-Ánde Vest.

Jovnna-Ánde Vest
Foto: Nils John Porsanger / NRK

Muohtaborggas earránadde. Jovnna-Ánde seavvá ja jávká olmmošálbmot sisa. Gávpot duoldá, buohkat leat doapmamin gosa nu. Gosa galggan mun vuolgit? Ii oktage vuordde mu. Dovddan fáhkka iežan nu okto. Jurddašišgoađán iežan eallima, ii mihkkige nu láittas go okto, oktonasvuođas. Go ráhkisvuohta deavdá váimmu, de dan njálggisvuođa ii sáhte čiehkat. Mun máhcan ruoktot duoddarii, oktonasvuhtii dikšut iežan ráhkisvuođa.

«Stuorimus lea ráhkisvuohta»

Marianne Boine