Hopp til innhold

Eahpida ahte sámi girji vuoitá bálkkašumi

Sámi evttohassii Davviriikaid ráđi mánáid ja nuoraidgirjjálašvuoda bálkkašupmái dáidá leat váddásat vuoitit gilvvu, go girji lea vuosttaš girji triologiias, navdá NRK girjjálašvuođa árvvoštalli, Anne Cathrine Straume.

Spenningsromanen "Ilmmiid Gaskkas" skrevet av Máret Ánne Sara
Foto: Johan Mathis Gaup

Nuoraid girjjiin "illmmiid gaskkas " lea Maret Ánne Sara sámigiellaguovllus evttohassan balkkašupmái, mas Stockholmmas odne almmuhuvvo vuoiti. Straume mielas lea Sara girji sihke áigeguovdil ja miellagiddevaš, muhto eahpida dá leat otná vuoitiid searvves.

Anne Cathrine Straume

Anne Cathrine Straume.

Foto: Hilde Bjørnskau

– Árvvoštallit sáhttet oažžut dakkár dovddu ahte dárbbašuvvojit buot golbma girjji maid Máret Anne Sara lea čállán, ovdalgo das lea doaivva olahit árvvoštallin buoremus arvosáni ja vuoitit gilvvu lohka, Anne Cathrine Starume, guhte lea okta NRK girjjálašvuođa árvvoštalliin.

Su mielas nohka girji masa menddo fáhkka ja lohkki báhca olu gažaldagaiguin - ja dat ge su mielas dagaha ahte son ii árvvoštalašii dán leat buoremus girjin.

Nuoraid romána “ilmmiid gaskka” lea Sara vuosttaš girji, mii de lea vuosttaš girji dan trilogiijas. Saras leat 12 gilvaleaddji davviriikkain, earret Ålánddas, gos dán vuoro ii lean evttohas dán girjjálašvuođa suorgái.

Straume mielas lea norgga evttohasa guoktá Gro Dahle ja Kaia Linnea Dahle Nyhus mánáid govvagirji “Krigen” , sámegillii soahti, buoremus evttohus dán jagi. Girjjis muitaluvvo mo manná vásiha vanhemiid earráneami.

Vuokko Hirvonen

Vuokko Hirvonen.

Foto: Risten Hætta

Sami girjjálašvuođa professor Vuokko Hirvonen mielas lea Maret Ánne Sara čallan miellagiddevaš girjji mas sámi mytologiija ja birasgáhtten lea guovddážis. Dat Fantasy nuoraid romána sáhttá maid seamma bures geasuhit rávis olbmuid ge lohkat girjji, jáhkká Hirvonen. Son gal ii jáhke dat dagahit girjji ovdii dán jagáš gilvvus, ahte dat lea triologiijas easkka vuosttaš oassi.

– Juohke dákkár girji doaibma ieš okto maiddái. Dat gal lohket dáid iehčanas duodjin juohke girjji, dadjá Hirvonen.

Korte nyheter

  • Measta 3 miljovnna olbmo ožžo ruđa NAVas 2023:s.

    Les på norsk

    2,8 miljovnna olbmo, mii lea bealli Norgga álbmogis, ožžo doarjaga Navas unnimusat oktii 2023:s. Dasa lassin ledje 105 000 olgoriikkalačča geat ožžo ruđa Navas.

    - Eatnašat mis vuostáiváldet ruđa Navas oktii dahje máŋgii eallimis, ja diimmá jagi oaččui bealli álbmogis ruđa Navas unnimusat oktii. Dat muitala maid Nav mearkkaša servodahkii ja olbmuide, dadjá bargo- ja čálgodirektevra Hans Christian Holte.

    Nav máksámušat olbmuide geat orrot Norggas lassánedje 8,9 proseanttain ovddit jagi ektui, lassáneapmi lea 46,6 miljárdda ruvnnuin

    - Eanet buozalmasjávkan ja eanet penšunisttat lasihedje buohcanruđaid ja boarrásiidpenšuvnna mávssuid. Bargočielggadanruđat ja bargonávccahisvuođadoarjja lassánedje, ja go šattai čavga bargomárkan 2023:s, de mávssii Nav unnit beaiveruđaid 2022 ektui, dadjá Holte.

    Oktiibuot 583 miljárdda ruvnno ovddas maid NAV mávssii olbmuide 2023, manai 10,6 miljárdda olbmuide geat orrot olgoriikkas. Dát lea 1,8 proseantta ollislaš supmis.

    Nu čállá Nav.

  • Klaus Peter Nickel er død

    Loga sámegillii.

    Pedagog og språkforsker Klaus Peter Nickel er død.

    Det skriver hans datter på sin Facebook-side.

    Klaus Peter Nickel var fra Polen, og flyttet til Kautokeino på 60-tallet for å jobbe som reingjeter. Han har gitt ut flere samiske språkbøker, blant annet en samisk-tysk ordbok med Pekka Sammallahti. Han har også undervist samisk på videregående skole, og vært hjelpelærer på universitetet i Tromsø.

    Klaus Peter Nickel ble 86 år.

    Sátnegirječálli Klaus Peter Nickel
  • Klaus Peter Nickel lea vádjolan

    Les på norsk.

    Pedagoga ja gielladutki Klaus Peter Nickel lea vádjolan.

    Dan čállá su nieida iežas Facebook-siiddus.

    Klaus Peter Nickel lei Polenis eret, ja fárrii Guovdageidnui 60-logus bargat boazovázzin. Son lea almmuhan máŋga sámi giellagirjji, earret eará sámi-duiskka sátnegirjji Pekka Sammallahttiin. Son lea maid oahpahan sámegiela joatkkaskuvllas ja leamaš veahkkeoahpaheaddjin Romssa universitehtas.

    Klaus Peter Nickel šattai 86 jagi.

    Sátnegirječálli Klaus Peter Nickel